Liburnija -
Istarska Liburnija, povijesno-zemljopisni naziv za sjeveroistočni dio Istre, između masiva Učke i mora od Preluke do Plomina, tj. uski obalni pojas s brdovitim zaleđem. Naziv potječe od predrimskoga plemena →
Liburna, koje je živjelo na puno širem području (dobro je znati da, Liburnija u širem smislu obuhvaća gotovo cijelu Istru, i Dalmaciju) od onoga što se danas naziva Liburnijom, Geološka joj je podloga vapnenačka, s mnogobrojnim bujičnim klancima i povremenim vodotocima, kojima se za velikih kiša voda s masiva Učke slijeva u more, obala pred Liburnijom na nekoliko mjesta ima i →
vrulje. Vegetacija je izrazito mediteranska, ali jako bujna zbog obilnih oborina, u današnjim turističkim naseljima flora je kultivirana, i uzgajaju se mnoge egzotične biljne vrste (palme, magnolije, i drugo), klima je blaga mediteranska, jer je Liburnija zaštićena masivima Učke i Gorskoga kotara ~ tijekom cijele godine, Liburnija ima više oborina od ostalih područja Istre, sva veća naselja i većinu manjih povezuje obalna cesta, koja je probijena početkom XX. stoljeća, glavnina prometa odvija se na sjevernom rubu Liburnije, i to pravcima iz Rijeke prema Trstu i Ljubljani, te iz Rijeke tunelom Učka prema Pazinu i Buzetu, u prošlosti je glavnina prometa išla morem, a posebno je važno bilo ,,Volosko" kao izlazna luka Kastva, i cijeloga opatijskoga zaleđa. U Liburniji su postojala samo manja ribarska naselja, stanovnici kojih su se bavili i sitnim poljodjelstvom, i stočarstvom - iznimka je bila Opatija, nastala je oko samostana sv. Jakova, prekretnica u razvoju Liburnije, bila je spoznaja o blagotvornu utjecaju klime i vegetacije, pa se od sredine XIX. stoljeća, stanovništvo počinje intenzivnije baviti turizmom, on se posebno razvio nakon gradnje željezničke pruge Rijeka–Pivka: počeli su se graditi hoteli, pansioni i vile, u Opatiji i Lovranu, današnje gospodarstvo turizam je najvažnija djelatnost u cijeloj Liburniji, područje obronaka Učke i gorskoga lanca, do Sisola danas pripada →
Parku prirode Učka.
|
Karta Istarske Liburnije |
Više na: facebook.com/IstarskaLiburnija